INTERVJU

Dr. Slaven Šteković: „Na jesen nas može očekivati novi talas korone“

Dr. Slaven Šteković_Coronavirus (FOTO: zVg., iStock)

Detaljna ispitivanja koronavirusa, kao i pronalazak adekvatne terapije još uvijek su u toku. Iako mediji svaki dan izveštavaju o novim pronalascima naučnika, činjenica je da još uvijek ne znamo mnogo toga o ovom virusu. Razgovarali smo sa Dr. Slavenom Štekovićem, mikrobiologom iz Graza, a porijeklom iz Banjaluke.

KOSMO: Šta je specifično kod koronavirusa i koje su glavne razlike u odnosu na sezonsku gripu ili druge vrste gripe čije smo pandemije doživjeli u nedavnoj prošlosti?
Dr. Slaven Šteković: Prije svega se kod SARS-CoV-2 (ili kako ga mediji često nazi-vaju „koronavirus”) radi o novom virusu iz familije koronavirusa u koju spadaju i SARS i MERS – više smrtonosni, ali slabije prenosivi članovi ove familije koje smo već susreli u 21. vijeku. Za razliku od sezonskih gripa, naš imuni sistem ne posjeduje specifičan kapacitet za odbranu od ovog novog virusa. Bolest koju ovaj virus izaziva se naziva COVID-19 i poput gripe izaziva suh kašalj, malaksalost i povišenu tjelesnu tem-peraturu. Za razliku od gripe, COVID-19 izaziva plitko i otežano disanje i gubitak zraka kod pacijenata, u kojem slučaju je potrebno obavezno potražiti savjet ljekara. Za veliki broj oboljelih bolest prolazi s blagim ili neprimjetnim simptomima. Iako ovo zvuči jako dobro, to istovremeno znači da čak i osobe koje nemaju jako izražene simptome mogu prenijeti bolest na druge. Isto tako, iako kihanje ne spada u simptome COVID-19, to ne znači da osoba ne nosi virus i da ne postoji mogućnost sekundarne infekcije. Što se tiče širenja bolesti i njenog konačnog ishoda, ovaj novi virus se širi puno brže od virusa gripe i smrtnost kod oboljelih je veća nego kod obične sezonske gripe. To čini trenutnu pandemiju toliko opasnom i zbog toga svi moramo da sudjelujemo u suzbijanju širenja virusa.

Već imamo iskustva sa pandemijama prethodnih virusa – zbog čega je onda toliko teško naći adekvatan lijek za ovaj?
Virusi se teško liječe jer se razmnožavaju unutar ćelija domaćina i zbog toga nisu lako dostupni terapijama ili našem imunom sistemu. Zbog toga je jedina dugoročno uspješna taktika za suzbijanje virusa vakcinacija koju ćemo morati sačekati još neko vrijeme. Jako puno naučnih grupa radi na razvijanju vakcine protiv ovog novog virusa, no do završetka kliničkih testiranja će vjerovatno proći 12 do 18 mjeseci. Zato je potrebno da kratkoročno usporimo širenje virusa. Liječenje infekcije kod već oboljelih ljudi je trenutno isključivo simptomatsko i tu se trenutno preporučuju standardne terapije za suzbijanje visoke tjelesne temperature, olakšavanje disanja i jačanje imuniteta.

Zbog čega se oboljelim pacijentima propisuje terapija kojom se liječi HIV? Znači li to da HIV-virus i korona imaju zajedničke osobine i ako da – koje?
WHO (Svjetska zdravstvena organizacija) preporučuje spuštanje tjelesne temperature antipireticima za pacijente sa povišenom tjelesnom temperaturom i ventilaciju putem respiratora za olakšavanje disanja kod pacijenata s teškim simptomima. Sve druge terapije su, sudeći po preporukama vodećih zdravstvenih organizacija, trenutno eksperimentalne i imaju jako malo podrške od strane naučne literature i statističkih podataka na osnovu dosada izlječenih pacijenata.

„Za razliku od sezonskih gripa, naš imuni sistem ne posjeduje specifičan kapacitet za odbranu od ovog novog virusa.“

Koje su Vaše prognoze sa suzbijanje pandemije?
U ovom trenutku je teško praviti prognoze. Još nam nedostaje dovoljno podataka za to. Sudeći po kineskom modelu, očekuje nas još četiri do osam sedmica ovako kritične situacije u Austriji. To, ipak, ne znači da se virus neće vratiti ili da će se situacija u drugim zemljama u regionu istovremeno smiriti. Ukoliko kineski model ne važi za evropske zemlje zbog klimatskih, društvenih ili bilo kakvih drugih razloga, morat ćemo razmisliti o dodatnim mjerama suzbijanja virusa. Trenutno kruže prijedlozi o ciljanoj infekciji velikog broja ljudi da bi se stvorio imunitet na bolest. U ovom trenutku ta strategija se ne bi trebala primjenjivati, jer naši zdravstveni sistemi nemaju kapaciteta da se nose sa tako naglim porastom oboljelih. Čak i ako se odlučimo za takav korak, to će morati da se izvede pod nadzorom zdravstvenog osoblja da spriječimo nepotrebne smrti i širenje bolesti. Za sada je najvažnije biti razborit, strpljiv i uživati u vremenu s našim ukućanima, hobijima i prednostima novih tehnologija – od telekonferencija i društvenih mreža do Netf lixa i drugih video portala.

Intervju se nastavlja na sljedećoj stranici